Kako životna osiguranja pokušati vratiti u život?

Hrvatski ured za osiguranje i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), organizirali su u srijedu konferenciju „Budućnost životnog osiguranja: Novi koncepti za okruženje dinamičnih promjena“.

Konferencija se sadržajno bavila trenutnim izazovima životnog osiguranja, okruženjem niskih kamatnih stopa te zahtjevnom i ne uvijek poticajnom regulacijom ove skupine osiguranja, posebno u segmentu sklapanja ugovora o životnom osiguranju. Na konferenciji su prezentirani aktualni hrvatski i europski trendovi u životnom osiguranju te su se kroz raspravu i zaključke definirali pretpostavke budućeg razvoja životnog osiguranja na našem tržištu.

Prvo izlaganje o ekonomskim pokazateljima na temu “Quo vadis životna osiguranja?” održao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. “Za ovu smo se konferenciju odlučili  zbog stanja na tržištu životnih osiguranja i u Hrvatskoj i u svijetu. Problem je što brojke koje pokazuju pad životnih osiguranja  od 14 posto lani  nije dobar. Pritom tradicionalna životna osiguranja još uvijek nemaju toliko veliki pad – 10 posto, no unit linked imaju ogromni pad od 50 posto”, rekao je Žigman.  Zbog toga ova konferencija  želi dati smjernice od strane regulatora i  industrije kako životna osiguranja pokušati vratiti u život.

Značaj sektora financijskih usluga u nebankarkom sektoru raste kontinuirano u Hrvatskoj i EU već deset godina. Dominantnu ulogu u Hrvatskoj imaju mirovinski fondovi i društva za osiguranje.  U osiguranjima očekivano dominiraju neživotna osiguranja, za razliku od zemalja EEA gdje dominiraju životna osiguranja u odnosu na neživotna. No, slaba penetracija osiguranja u Hrvatskoj u odnosu na EU otvara prostor za daljnji rast, posebno s obzirom na nekonkuretne  prinose na  depozitnu štednju.   Za razliku od EEA, u Hrvatskoj  je tržište životnih osiguranja  orijentirano prema proizvodima sa štednom komponentom. Također dominantni su u prodaji bankokanali. S druge strane unit linked i index linked  proizvodi sve su zastupljeniji u EEA.

Žigman je  naglasio da je korona kriza uvelike utjecala na sklapanje novih ugovora u pogledu životnih osiguranja, a osim toga vidljivo je  bilo i dospijeće portfelja te prekidanje ugovora o životnim osiguranja. U 2020., nije došlo samo do problema s manjom premijom i s izdacima zbog isplata nego i zbog rasta pričuva koje stvaraju dodatnu, veću obavezu za životna osiguranja.

Jedan od problema su dakako i niske kamatne stope što je veliki problem kada su u pitanju  tradicionalna životna osiguranja, a ulazak u euro zonu još će i dodatno isprva snizite ksmatne stope.

“Veliki rizik za naša osiguravajuća društva je i prevelika izloženost državnim obveznicama.  Iako su one najsigurnije,  ako je prevelika izloženost jednoj  vrsti ulaganja, pa makar ona bila i najsigurnija, to može u slulaju  neizvjesnih okolnosti dovesti do rizika likvidnosti. U drugim državama, osiguratelji nisu toliko  izloženi državnim obveznicama”, rekao je Žigman.

Opisujući trenutno stanje na tržištu osiguranja u Hrvatskoj i Europi, g. Žigman je istaknuo: “Kad pogledamo druge europske zemlje vidimo da su društva za osiguranje puno veća i da imaju puno veće udjele u financijskoj industriji nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Prostora za rast ima, a to ilustrira udio premije u BDP-u po čemu je Hrvatska pri samom dnu, iako je slično pozicionirana sa zemljama u okruženju kao što su Slovačka, Mađarska, Grčka, Litva, Latvija”.

“Usprkos smanjivanju garancija u proizvodima sa štednom komponentom, one i dalje ostaju dominantne na hrvatskom tržištu, a svega 15 posto otpada na životna osiguranja s investicijskom komponentom što je jedna od nižih razina u Europi”, rekao je Žigman. On smatra da je potrebna radikalna promjena poslovnih modela kod životnih osiguranja. Svi modeli koji su korišteni do sada su iscrpljeni i pred društvima za osiguranje je izazovno razdoblje.

Očekuje se inovativnost i kreativnost, a s druge strane treba voditi računa o rizicima i o zaštiti potrošača. Bit će potrebno aktivno upravljanje portfeljem i njegova diversifikacija u cilju generiranja prihvatljivih prinosa uz prihvatljiv rizik, stimuliranje potražnje i razvoj novih prodajnih kanala i naravno daljnji razvoj digitalizacije procesa, integriranje novih tehnologija, umjetne inteligencije, big data tehnologija. To nije proces koji će se dogoditi preko noći no ako ne krenemo u tom smjeru za nekoliko godina imat ćemo još slabije tržište životnih osiguranja.

Profesor Jakša Krišto, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (EFZG), zajedno sa studentom Lukom Draganićem predstavio je istraživanje “Pogled generacije Z na životno osiguranje”, provedeno tijekom veljače i ožujka na uzorku 126 studenata EFZG-a. U anketi je pokazano da 51,6 posro ispitanika  smatra da osrednje upravlja  svojim financijama, 43,7 posto njih smatraju da odlično upravljaju dok njih 4,7 posto smatra  da uopće ne upravljaju financijama. Od anketiranih studenata njih 54 posto  troši u okviru svojih mogućnosti i pomalo štedi. Njih 49 posto  uglavnom razmišlja o budućnosti.

Čak 95,2 posto studenata  smatra životna osiguranja izuzetno važnima, a njih 78 posto je reklo da u nekom trenutku u budućnosti želi ugovoriti životno osiguranje.  I dok 49 posto studenata zna o životnim osiguranjima, njih 10 posto ne znaju ništa o tome.  Mladi osiguranje percipiraju kao  segment zaštite prvenstvebo a tek onda kao komponentu štednje.

Mladi također drže da bi  osiguranja  bila atraktivnija kada bi  se jednostavnije razumijevale i ugovarale police,  kada bi proizvodi bili personalizirani, kada bi bilo manje sitnih slova i veća transparentnost podataka.

Izlaganje o transformaciji životnih osiguranja održala je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group, dok je Wassim El Helou, član Uprave Allianz Hrvatska, podijelio s prisutnima inozemna iskustva.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava u kojoj su sudjelovali Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja, Hrvoje Dajak, izvršni direktor Privredne banke Zagreb, Gorazd Čibej, direktor slovenske Agencije za zavarovalni nadzor,  Ilijana Jeleč, članica Upravnog vijeća Hanfe te Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave GRAWE Hrvatska. Panel raspravu je moderirao Danko Družijanić. (N.G.K.)

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *